Spomen-ploča akademiku Hammu u Gatu

Na roditeljskoj kući Josipa Hamma, znamenitog filologa i slaviste, u Gatu je 3. prosinca 2005. godine, povodom stote obljetnice njegova rođenja postavljena spomen – ploča. Spomen-ploču postavili su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut i Grad Belišće, a otkrio ju je akademik Radoslav Katičić.

Tko je Josip Hamm?

Josip Hamm pohađao je osnovnu školu u Veliškovcima, klasičnu gimnaziju završio je u Osijeku, a slavistiku i germanistiku u Zagrebu 1929. godine. Kao srednjoškolski profesor radio je u Prištini, Karlovcu i Zagrebu, a disertacijom o Matiji Petru Katančiću doktorirao je 1934. godine. Kao honorarni lektor radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1946. postao i stalni sveučilišni lektor za poljski jezik. Akademski uspjeh nastavio je 1948. kada je postao docent za slavensku filologiju s naglaskom na staroslavenski jezik, a 1958. izvanredni, a potom i redoviti profesor slavenske filologije. Voditeljem Katedre za slavistiku Bečkog Filozofskog fakulteta postaje dvije godine poslije, 1960. te napokon i  profesor emeritus 1976. godine.

Cijeli svoj radni i stvaralački život Josip Hamm posvetio je proučavanju jezika i govora. Autor je brojnih znanstvenih knjiga  i lingvističkih rasprava koje je objavljivao u domaćim i prestižnim stranim publikacijama iz brojnih jezikoslovnih disciplina. Posebno je zaokupljen hrvatsko-glagoljičkim i srednjovjekovno hrvatsko-književnim temama. Napisao je udžbenike poljskoga, staroslavenskog i hrvatskog jezika, a bio je i urednik mnogih publikacija, član i predsjednik različitih međunarodnih strukovnih tijela.

Do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća u hrvatskoj i europskoj filologiji i  slavistici, Hamm je bio stožerni autoritet. Kao izuzetno plodonosan i inventivan znanstvenik svjetskog glasa i ugleda, bio je izabran za člana akademika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1977., prvi član Austrijske akademije znanosti od 1966. te dopisni  član Makedonske akademije i umjetnosti od 1979. godine.