Katedrala sv Petra

Đakovačka katedrala Sv. Petra među najmlađima je u Hrvatskoj, no korijeni joj sežu sve do 13. stoljeća. Zbog različitih opasnosti koje su joj u povijesti prijetile, opasana je bedemima – prvu, gotičku, katedralu uništili su Turci za vrijeme vladavine tim prostorima. Nakon protjerivanja Turaka, biskupi Đuro Patačić i Petar Bakić početkom 18. stoljeća podigli su unutar starih zidina novu, drugu katedralu i biskupski dvor. Druga katedrala bila je konstrukcijski slaba pa su se na gradnju nove pripremali biskupi Antun Mandić te njegov nasljednik Emerik Raffay. Njihove vizije u stvarnost je pretočio biskup Josip Juraj Strossmayer, potpisavši s arhitektom Karlom Rosnerom ugovor o gradnji 17. travnja 1866. godine.

Gradnja je dovršena nakon punih 16 godina, 1882. godine, a potrošeno je 7 milijuna crvenih opeka, pečenih u Đakovu. Unutrašnjost katedrale krase 43 freske, djela oca i sina - Alexandera-Maximiliana Sietza i Ludwiga Seitza, koji su posao sa brojnim suradnicima radili kroz 12 godina. Freske prikazuju brojne biblijske prizore, s temama iz Novoga i Staroga zavjeta, a katedralu krase još i sedam oltara te svečana propovjedaonica na kojima su kameni kipovi i reljefi svetaca. Glavni oltar je remek-djelo arhitekture posvećen katedralnom patronu sv. Petru apostolu.

Tlocrt katedrale u znaku je latinskog križa, a 1968. godine postavljen je niz od 14 velikih kamenih reljefa koji iznose prizore Isusove muke, akademskoga kipara Luje Lozice. Na pjevačkom koru nalaze se velike orgulje, a u kripti grob biskupa graditelja, Josipa Jurja Strossmayera, i grobovi drugih biskupa. 

Zanimljivost:

Papa Sv. Ivan XXIII đakovačku katedralu Sv. Petra nazvao je „najljepšom katedralom od Venecije do Istanbula“.